|
Pet osjetila
VID
Crveni makovi, plavo nebo. Priroda ljeti nudi vatromet boja
Dignite pogled s računala ili TV-a i na trenutak odmorite oči uputivši pogled prema nekom lijepom i vedrom detalju ... Osim toga, darujte očima blagotvornu masažu za osvježenje jagodicama lagano prelazite preko kapaka, a za opuštanje po obrvama iznutra prema van.
CENTAR VIDA
Vid se najčešće smatra najvažnijim osjetilom. Oko je kuglasta oblika, promjera oko 23,5 mm i ima samo nekoliko grama. U njemu je 130 milijuna senzora koji 'hvataju'slike. Ljudi razlikuju oko 150 nijansi iz svjetlosnog spektra.
SLUH
Sretnima i opuštenima čine nas tihi i blagi zvukovi
Jedan dan poštedite se uobičajene buke. Ne uključujte stoj za pranje rublja. Pustite laganu i tihu glazbu. Ili otiđite u park, sjednite na klupicu, zaklopite oči te osluškujte opuštajuće zvukove koji vas okružuju. U smirenom okruženju pada krvni tlak, a tijelo izlučuje manje hormona stresa.
'PRISLUSNE UREĐAJ'
Uho radi 24 sata na dan. Prima informacije čak i kad spavamo. Zato je buka, koje je oko nas sve više, ozbiljno pitanje i jedan od najčešćih ekoloških problema. Granica bola je oko 120 decibela. Evo nekih parametara: 10 decibela - Sušanj lista 0,80 decibela - autocesta 0,110 decibela - diskoteka 0,130 decibela - buka koju proizvodi zrakoplov.
DODIR
Da bismo ga razumjeli, svijet moramo dotaknuti
Činite ono što već dugo niste: jedite prstima, slikajte vršcima prstiju, osjećajte sunce na koži i travu pod tabanima. Tako ćete aktivirati osjet dodira i ujedno djelovati protiv napetosti i stresa. Za prvu pomoć kod nervoze bit će dovoljno primjerice da prstima malo izmasirate ušne školjke. Inače se dodir smatra 3. osjetilom po važnosti za preživljavanje (poslije vida i sluha). O važnosti dodira govori i činjenica da bebe koje su više na rukama, koje su grljene, mažene i ljubljene, razvijaju zdraviji emocionalni život nego one koje su dulje vrijeme bez ljudskih dodira.
Dojavljivač DODIRA
Odgovorni za prijenos informacija o dodiru su 17.000 taktilnih receptora. Najviše ih je u jagodicama prstiju (gusto naslaganih oko 2000). A svaki podražaj ima specijalizirani receptor.Tako u koži postoje receptori za bol, vibracije, promjenu tlaka ...
OKUS
Sočna lubenica, hladna limunada, zrela jagoda ... Osjetite ih!
Uživajte u rafiniranim aromama ljeta. Osjetite bogatsvo okusa ljetnih namirnica. Dok jedete, koristite i njuh Naiprije na jezik stavite vrlo malu količinu određenog jela. Analizirajte gdje osjećate koji okus i mijenja li se s vremenom. Osjećate li isti okus na prednjem i stražnjem dijelu jezika? Okuse možemo podijeliti na 4 temeljna osjeta. To su slatko, slano, gorko i kiselo, a svi ostali okusi nastaju kombiniranjem tih temeljnih osjeta. Inače na gorko reagiramo 10.000 puta osjetljivije nego na slatko.
PUPOLJCI
Naše osjetilo okusa 'građeno'je od okusnih pupoljaka koji se uglavnom nalaze na jeziku, ali i na nepcu iu ždrijelu. Dno okusnog pupoljka povezano je sa završecima živčanih vlakana što vode osjet okusa u mozak, i to u tjemenu režanj gdje se nalazi središte za osjet okusa. Bebe imaju oko 10.000 okusnih pupoljaka, a odrasle osobe oko 5 000. Dakle, bebe dvostruko bolje raspoznaju različite okuse.
MIRIS
Svježe pokošena trava, vruća kafa, miris ruža kraljica cvijeća ...
Kad nam se nos aktivira, razum može na odmor. I baš tu neposrednu vezu s mozgom možete i posebno trenirati: već tijekom jutarnjeg tuširanja osjetite miris gela za tuširanje, za ručkom uživajte u mirisu svakog posluženog jela. Želite li dodatno eksperimentirati, među prstima razmrvite svježe začinsko bilje ili kombinirajte razna eterična ulja u aromatičnoj lampi pa odgonetnite mirise koji se šire domom. Budite poput kreatora mirisa koji negdje na Azurnoj obali smišljaju nove očaravajuće mirisne kombinacije.
MOJ NOS, MOJ PONOS
Ljudski nos može raspoznati oko 10.000 različitih mirisa, i to uz pomoć 3 milijuna mirisnih stanica smještenih u gornjem dijelu nosne šupljine. Svaki se miris sastoji od stotina tvari, primjerice miris ruže od njih 500. No da bismo raspoznalo neki miris, dovoljno nam je prepoznati samo nekoliko prevladavajućih plinovitih supstancija.
|
